Mag informatika

Fiskalizacija u Hrvatskoj - Najčešća pitanja i odgovori 1. dio

Najčešća pitanja i odgovori s raznih izvora

MAG-POS

1. Kako se generira broj računa? Koja su pravila sljednosti?

- Sadrži li samo znamenke?

- Podržava li znakove?

- Podržava li vodeću nulu?

Prilikom odgovora obratiti pozornost da se razlikuje termin naplatni uređaj/kasa/blagajna od termina maloprodajno mjesto/prodavaonica/trgovina.

    Smisao Zakona o fiskalizaciji je da se uvede nadzor u prometu gotovinom. Ovo zahtjeva da se propiše način na koji obveznici fiskalizacije moraju poslovati kad naplaćuju dobra i usluge u gotovini. Kako bi se omogućio nadzor, koji je smisao Zakona, nužno je osigurati određene uvjete. Obveznik fiskalizacije u svom knjigovodstvu mora osigurati numeriranje računa na poznati i nedvojbeni način. Svaki račun mora dobiti ovjeru Porezne uprave. Uvjet numeriranja računa u Zakonu se propisuje u načinu da se određuje kako treba izgledati broj računa. Iz trenuitačnih odredbi u Prijedlogu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dio kojih će se još dodavati) proizlazi da broj računa ima tri dijela. Prvi dio označava broj računa, drugi dio poslovni prostor, a treći dio broj naplatnog uređaja. Operativno, broj računa slijedećeg je izgleda: -----/-----/ ----. Numerički slijed znači da brojeve računa obveznik fiskalizacije određuje u svom knjigovodstvu, što se provjerava ne pri ovjeri računa u fiskalizaciji, već u postupcima poreznog nadzora. 

 

2. U slučaju da imamo samo jednu blagajnu (uređaj), a više blagajnika, smatramo da bi bilo komplicirano da se svaki put blagajnik mora odjavljivati i prijavljivati pod svojim imenom da se izda račun. 

    PU i dalje ostaje kod stava, da blagajnik mora vršiti odjave i prijave u sustav (blagajnu) pod svojim imenom prilikom izdavanja računa.

 

3. Omogućiti dohvat broja zadnjeg izdanog računa za zadanu blagajnu zadanog poduzetnika kako bi se znao nastaviti niz brojeva u slučaju nestanka podataka.

    U slučaju gubitka podataka na naplatnom uređaju, zatvorit će se naplatni uređaj i u tekućoj kalendarskoj godini s tog naplatnog uređaja (s jednakom oznakom naplatnog uređaja) neće se više izdavati računi. Obveznik treba otvoriti novu oznaku naplatnog uređaja s kojeg se izdaju računi u skladu sa Zakonom i postavljenim pravilima. Sukladno tome, smatramo da nema potrebe osiguravati dohvat zadnjeg izdanog računa.

 

4. Osim gotovine i kreditnih/debitnih kartica postoje tvrtke čiji klijenti imaju i svoje kartice koje služe kao sredstvo plaćanja. U tom slučaju klijent na prodajnom mjestu dobije izdatnicu (ne račun ili R1 račun) i NE plaća na prodajnom mjestu, a svaki mjesec se radi obračun i klijentu se šalje R1 koji se plaća putem bankovnog računa. Tretira li se u ovome slučaju izdatnica kao račun ili ne, tj. šalje li se podatak o prodaji pomoću tvrtkine kartice poreznoj upravi ili ne?

    Obveza fiskalizacije postoji kod izdavanja računa, pod uvjetom da je plaćanje izvršeno načinima koji se u smislu Zakona smatraju gotovinom. Dokle god nije izdan račun nema niti obveze fiskalizacije (fiskalizacije nema samo kada se obavlja prijenos s računa na račun).

 

5. Detaljnije pojasniti Dnevni izvještaj (kreira li se po prodavaonici ili ide jedan izvještaj za jednog poduzetnika). Iz trenutnog prijedloga zakona to nije moguće odrediti. Ako ide po prodavaonici, onda mora postojati oznaka prodavaonice u jednom od polja izvještaja a i u sklopu svakog računa, ako je po Blagajni (uređaju) onda mora se u sklopu izvještaja slati i identifikator kase tj. blagajne, odnosno uređaja.

    Dnevno izvješće dostavlja se prema poslovnom prostoru ili prema naplatnom uređaju unutar poslovnog prostora, što znači da će dnevno izvješće imati ili oznaku poslovnog prostora ili oznaku naplatnog uređaja unutar poslovnog prostora. To će se još definirati Zakonom/Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

 

6. U slučaju mobilne prodaje, pri kojoj uređaji nemaju GSM kartice, je li prihvatljivo izdavati račune koji će se u pravilu fiskalizrati krajem dana prijenosom na server tvrtke?

    Ne. Porezni obveznik mora omogućiti provedbu fiskalizacije.

 

7. Mora li se čuvati papirnata verzija računa?

    Obveza i načini čuvanja računa propisani su i uređuju se drugim propisima.

 

8. Može li poslovni subjekt u jednom dijelu poslovanja koristiti aplikaciju (on-line prijava računa) u primjerice maloprodaji, a u drugom dijelu koristiti paragon blokove (uvezana knjiga računa) pa te račune kasnije unijeti u sustav, primjerice pri razvozu proizvoda kamionom (pri čemu se na licu mjesta obračunava iznos ovisno o količini preuzete robe)?

    Ne.

 

9. Ukoliko kupac izmjeni način plaćanja nakon što je dohvaćen JIR npr. nema gotovine već izvadi karticu, da li je potrebno stornirati prethodni račun i izdavati novi?

S obzirom da je način plaćanja sastavni dio računa, način plaćanja treba biti ispravno označen. Znači ako se promjeni način plaćanja iz gotovine u karticu, i sve se događa dok je još kupac na blagajni, potrebno je stornirati prethodni račun i izdati novi s ispravno iskaznim načinom plaćanja.

 

10. Hoću li morati kupovati one uređaje "fiskalne kase" koje sam vidio u Srbiji ili Bosni i Hercegovini?

    Ne. U Hrvatskoj je odabran drugi oblik "fiskalizacije“, tehnički napredniji od onog koji je prijašnjih godina primijenjen u nama susjednim državama. Dakle, ne morate kupovati nikakav komad hardvera specifičan za fiskalizaciju, ali ćete možda morati modernizirati neke standardne komponente vaše informatičke infrastrukture. 

 

11. Što mi sve treba u mojoj maloprodaji da podržim novi Zakon o fiskalizaciji?

Digitalni certifikat – izdaje ga isključivo FINA, trošak vam je jednokratno 300 Kn i vrijedi 5 godina.

Stalna veza na Internet – recimo ADSL. S analognim dial-up modemom nećete moći raditi;

Program koji vam izdaje maloprodajne račune usklađen sa zahtjevima "fiskalizacije".

 

12. Kako će ovaj postupak olakšati Poreznoj upravi kontrole porezne utaje?

    Tako što će nagradama stimulirati kupce da pronađu račune koji nisu prijavljeni u Poreznoj upravi ili su prijavljeni s djelomičnim iznosom. Kupac će moći preko SMS-a ili Web-a poslati JIR broj ispisan na računu i dobiti će odgovor o iznosu računa koji je prijavljen u Poreznoj upravi. Taj iznos se naravno mora slagati s ispisom računa koji je dobio prilikom kupovine.

 

13. Što sve moj program mora zadovoljiti da može komunicirati s Poreznom upravom?

    Mora moći s Web Servisom u Poreznoj upravi razmijeniti XML i mora moći elektronički potpisati taj XML koristeći digitalni certifikat tvrtke (onaj koji vadite kod FINE).

 

14. FINA digitalni certifikat, jesu li to opet neke kartice i uređaji za čitanje kartica?

    Ne. Certifikat je isključivo u „aplikacijskom“ obliku, znači da ga dobijete emailom od FINE, snimite na server ili računalo gdje izdajete račun i podesite vaš program da potpisuje račune s njim.

 

15. Hoće li moj postojeći DOS maloprodajni program moći zadovoljiti te tehničke zahtjeve?

    Ne znamo, to odmah pitajte proizvođača vašeg programa. Iskreno, sumnjamo da će moći.

 

16. Što će biti ako moj program radi, a web servis Porezne uprave nije dostupan iz nekog tehničkog razloga? Hoću li moći kupcu izdati račun bez JIR broja Porezne uprave.

    Hoćete. Procedura koju je propisao novi zakon predviđa i takav slučaj. Vaš račun mora sadržavati i takozvani „zaštitni kod“, odnosno vaš jedinstveni broj računa. Sve račune koje ste izdali bez JIR broja vaš program mora naknadno poslati u Poreznu upravu u roku 2 dana (toliko vam daju vremena da otklonite tehnički problem). Kupac će i u tom slučaju moći provjeriti vaš račun u Poreznoj upravi na ranije opisani način (SMS ili Web), ali ovoga pute preko vašeg „zaštitnog broja“ obzirom da na ispisu računa nema JIR broj.

 

17. A što ako mi se pokvari blagajna ili nestane struje? Ranije sam u tom slučaju izdavao "paragonce".

    Možete i dalje. U tom slučaju morate račune upisati u uvezanu knjigu računa, a rok za uspostavu uobičajenog rada je 2 dana.

 

18. Što ako ne ispunim opisane zahtjeve definirane novim Zakonom o fiskalizaciji?

    Uh. Pogledajte kazne u Članku 31. i Članku 32. prijedloga Zakona o Fiskalizaciji. I najmanji propust, recimo ukoliko u roku dva dana ne popravite Internet vezu i pošaljete račune, kažnjava se kaznom u rasponu od 5.000 Kn do 500.000 Kn. Ova kazna je za tvrtku. Uz to dodatnom novčanom kaznom kažnjava se i odgovorna osoba tvrtke.

 

19. Spominje se da moram Poreznoj upravi slati i ime djelatnika je izradio svaki račun?

    Da. Ne samo da morate slati ime djelatnika, nego morate slati i njegov OIB prilikom slanja svakog računa u Poreznu upravu. Ukoliko ne ispunite ovaj zahtjev potpadate pod kazne spomenute u prethodnom pitanju.

 

O certifikatima

20. Kakvi certifikati će se koristiti za provođenje Zakona o fiskalizaciji?

    Koristit će se poslovni aplikativni digitalni certifikati, standardne razine sigurnosti.

 

21. Čemu služe digitalni certifikati u postupku provođenja fiskalizacije?

    Služe u svrhu autentikacije poreznog obveznika te elektroničkog potpisa podataka na računu.

 

22. Mogu li koristiti već postojeći Finin certfikat?

    Ne. U ovim certifikatima mora biti naveden naziv Fiskal koji definira njegovu namjenu u svrhu provođenja Zakona o fiskalizaciji.

Certifikatom koji se koristite nije moguća uporaba za potrebe Fiskalizacije iz razloga što Vam je u tu svrhu neophodan Aplikativni certifikat za fiskalizaciju koji je soft certifikat i ne izdaje se na uređaju poput smart kartice ili USB tokena (ne izdaje se na osobu). Certifikat se zajedno sa privatnim ključem nalazi u .p12 datoteci u file sistemu operacijskog sustava, a preuzima se putem aktivacijskih kodova koje obveznik fiskalizacije dobiva nakon što se obradi Zahtjev za izdavanje certifikata za fiskalizaciju koji je predao u Finu.

 

23. Koliko dugo vrijedi certifikata?

    Ovaj certifikat vrijedi 5 godina.

 

24. Što se događa nakon 5 godina?

    Certifikat prestaje vrijediti i potrebno je zatražiti njegovu obnovu. Detalji vezani uz proceduru obnove nakon isteka 5 godina korištenja bit će dostupni na vrijeme.

 

25. Kolika je cijena ovog certifikata?

    Cijena je 300,00 kn (za 5 godina).

 

26. U kojem obliku se izdaju ovi certifikati?

    Izdaju se u soft obliku, u datoteci formata pkcs#12.

 

27. Koliki je maksimalni broj znakova u certifikatu (brojeva i točki)?

    Broj znakova koji je predviđen za naziv poslovnog subjekta je max. 50 znakova. Broj znakova za naziv certifikata je kod svih obveznika FISKAL + razmak + redni broj (broj nije ograničen).

 

28. Moram li imati smart karticu i čitač ili USB token?

    Ne. Certifikati se izdaju u datoteci, bez potrebe za kriptouređajem.

 

29. Je li ovaj certifikat ovisan o Microsoft OS-u?

    Certifikati Fine su usklađeni s X.509 v3 standardom i preporukom RFC 5280 koja regulira uporabu X.509 v3 certifikata na internetu. Aplikacijski certifikati koje ćemo izdavati za potrebe fiskalizacije su certifikati u soft obliku i njihovo korištenje je moguće na raznim platformama. Dakle, certifikati su usklađeni s međunarodnim standardima i nisu ograničeni ni na jednu specifičnu računalnu platformu.

 

30. Mogu li koristiti isti certifikat za više blagajni?

    S obzirom da se radi o soft certifikatu, nema prepreka koristiti isti certifikat na više blagajni unutar istog poslovnog subjekta, poreznog obveznika.

 

31. Da li je moguće na jedno računalo instalirati više digitalnih certifikata, zato što se na tom računalu vodi poslovanje za više obveznika fiskalizacije?

    Moguće je koristiti jedan certifikat na više računala kao i koristiti više certifikata na jednom računalu. Ukoliko se odlučite za drugu varijantu, s obzirom da je certifikat vezan uz OIB poslovnog subjekta, potrebno je da prilikom preuzimanja/pohranjivanja pojedinog certifikata vodite računa o imenovanju certifikata.

 

32.Da li postoji neki software kojim bi se omogućilo arhiviranje digitalnih certifikata za krajnje korisnike, radi njihovog čuvanja i lakšeg manipuliranja u slučajevima potrebe reinstaliranje aplikativne programske opreme i certifikata na drugu opremu (usljed kvarova i sličnih problema...)?

    Nema nekog posebnog softvera jer je to obična datoteka - naravno, nakon što se napravi eksport iz Internet Explorera. Potpuno je svejedno da li će se taj .pfx onda čuvati na računalu, memory sticku ili nekom vanjskom hard disku.

 

33. Produkcijske aplikativne certifikate trenutno ne izdajemo (početak izdavanja očekuje se sredinom studenog nakon donošenja Zakona), a produkcijski aplikativni certifikat može zatražiti samo poslovni subjekt koji je obveznik fiskalizacije (ne može informatička tvrtka u ime obveznika).

    Zahtjev za izdavanje Produkcijskog aplikativnog certifikata popunjavati će se na drugačiji način, odnosno unositi će se podaci poslovnog subjekta obveznika fiskalizacije, uz mogućnost davanja prava skrbniku (u ovom slučaju djelatniku informatičke kuće), koji bi u tom slučaju preuzimao certifikat u ime poreznog obveznika fiskalizacije.

 

34. Na koji način mogu pronaći gdje mi je pohranjen certifikat na računalu?

    Ukoliko ne znate gdje se certifikat fizički nalazi (provjerite certificate store Windowsa koji se nalazi u Internet Explorer->Tools->Internet Options->Content->Certificates ili preko mmc snap in-a).

 

35. Koja je svrha digitalnog certifikata u postupku provedbe fiskalizacije?

    Svrha digitalnog certifikata je nedvojbena autentičnost poreznog obveznika čime se isti pouzdano i na siguran način predstavlja Poreznoj upravi i garantira da je račun došao upravo od tog poreznog obveznika.

Nadalje, digitalnim certifikatom se omogućuje primjena elektroničkog potpisa, u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu. Elektronički potpis na računu jamči zaštitu integriteta potpisanog sadržaja, čime se garantira da podaci u računu nisu mijenjani nakon potpisa u procesu dostave podataka od poreznog obveznika do Porezne uprave.

Dakle, nedvojbena je autentičnost izdavatelja i zaštita integriteta podataka na računu.

 

36. Uzrokuje li upotreba digitalnog potpisa povećanje poruke, a posljedično time i povećanje troška za obveznike fiskalizacije, obzirom na povećanje podatkovnog prometa?

    Potpis bilo koje poruke je fiksnih dimenzija, bez obzira na dimenzije poruke, pa tako i potpis računa. Sukladno zakonskoj regulativi fiskalizacije, svaki obveznik fiskalizacije morat će osigurati 24 satnu vezu putem interneta, kako bi omogućio komunikaciju s Poreznom upravom. Iz navedenog je vidljivo kako će većina korisnika imati stalni pristup internetu putem linija fiksne telefonije. Promotrivši potencijalnu ponudu telekomunikacijskih operatera, vidljivo je da se paketi prometa kreću od 1 GB pa do FLAT rate (neograničen promet) paketa.

Dimenzionalnost poruke, zajedno s potpisom, je reda veličine nekoliko KB (engl. Kilobyte). Potpis povećava poruku za 2-3KB. Dakle, dimenzije potpisne poruke su za cca 300 000 puta manje od najmanjeg paketa koji se nudi od strane telekomunikacijskih operatera. Razlika dimenzionalnosti od 300 000, ujedno predstavlja i okvirni broj potencijalnih računa unutar jednog mjeseca koje je moguće poslati uz korištenje najmanjeg paketa, ukoliko se već ne koristi FLAT rate koji nudi neograničen promet. Za usporedbu, danas gotovo svako kućanstvo koristi FLAT rate i za osobne potrebe. Zaključno, upotreba elektroničkog potpisa, pri potpisu računa, nema utjecaj na povećanje troškova koje bi nastalo povećanjem podatkovnog prometa.

37. Ukoliko se isti slijed računa koristi za račune plaćene gotovinom i račune koji će biti plaćeni virmanski (koji ne podliježu fiskalizaciji), šalje li se i virmanske račune u PU? Ukoliko ih se ne šalje, onda će postojati rupe u slijedu brojeva računa koji su poslani u PU.

U informatičkom sustavu trgovca ne smije biti preskočenih rednih brojeva u slijedu brojeva računa. U Poreznu upravu šalju se samo računi vezani uz gotovinski oblik plaćanja. Ergo, dozvoljeno je poslati primjerice 1. i 3. račun u PU, dok se račun broj 2 ne šalje jer se plaća putem žiro-računa.

37.  Na što još trebam obratiti pozornost?

• obratite pažnju da imate istaknute nove naljepnice i upozorenja u svim prodajnim prostorima. Iste još nisu propisane, te ih još nema u nabavi. Vjerojatno će biti do kraja prosinca 2012. godine.

• Obratite pozornost da se slanjem OIB-a djelatnika i podataka o točnom vremenu izdavanja računa, može kontrolirati evidencija radnog vremena. Imajte na umu da vam ne može u evidenciji radnog vremena pisati da je zaposlenik radio do 17:00, a poslao je račun na PU u 19:15. 

• minimalna kazna za ne izdavanje računa ili za rad bez ili mimo fiskalne blagajne je od 5.000,00 kuna do maksimalnih 500.000,00 kuna. Plus dodatne kazne za odgovorne osobe. 

IZVOR: Poslovni klub d.o.o., Porezna Uprava, FINA, web,

http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/dokumenti/Fiskalizacija%20HGK-FAQ-20121109.pdf

MAG-POS

Share on Facebook
comments

Tehnička podrška - live chat

Zopim

Prilagođena rješenja

Možemo vam ponuditi vrhunsku uslugu i nemjerljive prednosti koristeći naš softver. Svaka ideja, prijedlog ili sugestija može biti realizirana što nas čini odličnim izborom za nadolazeće poslovne izazove.

Mag informatika - Gdje smo?

Mag informatika, Dragutina Golika 63, Zagreb, Hrvatska

Kliknite na kartu za detaljan prikaz